Domaći isplatilac i frilenser pravila najčešća zabluda u praksi
Od 1. januara 2023. godine u Srbiji se primenjuju posebna pravila oporezivanja prihoda tzv. frilensera. Iako su pravila već neko vreme na snazi, u praksi i dalje postoji veliki broj dilema – naročito oko toga ko se uopšte smatra frilenserom, kada se porez prijavljuje samostalno, i kako izabrati povoljniju opciju oporezivanja.
U nastavku dajemo jasan i sistematičan pregled, sa posebnim osvrtom na situacije kada je isplatilac iz Srbije.
Ko se smatra frilenserom u poreskom smislu?
Za potrebe ovih pravila, frilenser je:
- fizičko lice (građanin), koje ostvaruje prihod od autorskih i srodnih prava ili od ugovorene naknade za izvršeni rad, od isplatioca koji nema obavezu obračuna i plaćanja poreza po odbitku.
U praksi se najčešće radi o prihodima iz inostranstva, ali to nije jedina mogućnost.
Domaći isplatilac – važna i često pogrešno shvaćena situacija
Jedna od čestih zabluda je da frilenser uvek ostvaruje prihod iz inostranstva. To nije tačno.
Kada isplatilac iz Srbije NEMA obavezu poreza po odbitku?
➡️ Kada je isplatilac fizičko lice – građanin Srbije onda on NEMA obavezu poreza po odbitku.
Primer:
Građanin Srbije angažuje drugo fizičko lice da za njega izvrši određeni posao (npr. izradu sadržaja, dizajn, programsku uslugu, prevođenje i sl.) i isplaćuje mu naknadu kao privatno lice.
U tom slučaju: isplatilac nema obavezu obračuna poreza po odbitku, primalac prihoda samostalno prijavljuje i plaća porez kao frilenser.
Ko nikada ne spada u ovu kategoriju?
Ako je isplatilac:
- privredno društvo (doo, ad),
- preduzetnik (paušalac ili knjigaš),
- udruženje, fondacija ili druga organizacija,
➡️ tada postoji obaveza poreza po odbitku i ne primenjuju se frilenser pravila.
U tim slučajevima odgovornost za porez je na isplatiocu, ne na primaocu prihoda.
📌 Ovo je jedna od najčešćih grešaka u praksi i važno je jasno razgraničenje.
Kako se frilenseri oporezuju? – dve opcije
Frilenser sam podnosi poresku prijavu kvartalno, i za svaki kvartal može da bira jednu od dve opcije oporezivanja.
Opcija 1
- normirani troškovi: fiksni iznos po kvartalu,
- porez: 20% na oporezivu osnovicu,
- jednostavnija opcija, često povoljnija kod nižih prihoda.
Opcija 2
- normirani troškovi: kombinacija fiksnog iznosa + procenta od prihoda,
- porez: 10%,
- povoljnija kod srednjih i viših prihoda, ali sa dodatnim pravilima kod doprinosa.
- Izbor opcije se vrši za svaki kvartal posebno, što omogućava fleksibilnost, ali zahteva dobru procenu.
Doprinosi – ključna razlika između zaposlenih i nezaposlenih frilensera
Pored poreza, frilenseri plaćaju i doprinose, ali ne uvek u istom obimu.
Ako je frilenser ZAPOSLEN po drugom osnovu (npr. ima ugovor o radu kod poslodavca):
- doprinos za PIO se plaća,
- doprinos za zdravstveno osiguranje se ne plaća,
- ovo značajno utiče na ukupno poresko opterećenje i često čini Opciju 2 povoljnijom.
Ako frilenser NIJE zaposlen - plaća se i PIO i zdravstveno osiguranje,
- kod Opcije 2 postoji i minimalna osnovica za PIO, bez obzira na visinu prihoda.
📌 Upravo ovde nastaju najveća iznenađenja kod frilensera koji prvi put ulaze u sistem.
Rokovi koje ne treba propustiti
Poreska prijava se podnosi:
u roku od 30 dana od isteka kvartala, a porez i doprinosi se plaćaju najkasnije do tog roka.
Tipični rokovi su:
- 30. april
- 31. jul
- 30. oktobar
- 31. januar
Kašnjenje nosi rizik kamata i prekršajnih sankcija.
Zaključak
Oporezivanje frilensera u Srbiji nije komplikovano po formi, ali jeste osetljivo po sadržini.
Ključna pitanja su:
- da li isplatilac ima obavezu poreza po odbitku,
- koja opcija oporezivanja je povoljnija u konkretnom kvartalu,
- da li frilenser ima status zaposlenog ili nezaposlenog.
- Jedna pogrešna pretpostavka može dovesti do pogrešne prijave – i nepotrebnog poreskog troška.
- Pročitajte i tekst o najčešćim poreskim greškama i ček listu koju treba proveriti pre podnošenja poreske prijave.
👉 Tim Mari Mar-a ti može pomoći da pravilno sagledaš svoju situaciju, izabereš optimalnu opciju i bez stresa ispuniš sve poreske obaveze.